Wonem samting i mekim Pacific igat bikpla mak tru long domestik vailans long Wold---na wonem samting i mas kamap long stretim.
Long olgeta hap blong Pacific, ol meri isave kisim taem nogut long han blong ol man em oli save ting oli laikim ol tumas.
Long traim long kamapim gutpela senis, ol meri na ol lain i abrusim bagarap i laik soim yu wanpela bikpela hevi bilong domestik vailens long wol i luk olsem wanem.
Woning: Despla stori igat ol piksa we i soim ol bikpla pasin nogut em ol man isave mekim long ol meri na pasin blong mekim pasin nogut olsem reip oa seksual asolt.
Olgeta dei, Lorena* itok emi save stap wantem bikpla poret.
"Sampla taem mi save poret nogut tru.....tripla wik igo pinis emi bin ronim mi go long haus----emi bin laik holim na pasim nek blong mi", emi tokim mipla.
Emi tok, emi save bin stap wantem man blong en long wanpla haus long wanpla setelman arasaet long siti, tasol wanpla nait sampla yia igo pinis, emi bin spak na kam bek long haus na kukim haus wantem paia na haus ibin bagarap olgeta.
Lorena i tingim gen pikinini meri blong en ibin singaut nogut tru.
"Mama, haus emi paia, haus emi paia!"...
Wonem ol liklik samting em mipla ibin gat, olsem ol kolos oa laptop, ol narapla iletrik samting,paia ibin kuik olgeta.
Wantem helpim blong wanpla sapot woka, Lorena itokim mipla long ol bikpla heve em man blong en isave bin mekim long en, olsem paitim em na mekim em isave wari na tingting tumas. Emi lusim pinis despla man blong en.
Emi tok long planti yiar, man yia isave lusim haus na femili na ino save kam bek, tasol emi save kam bek bihaenim laik blong en, wankaen olsem emi bin mekim long stat blong despla yia.
Emi bin brukim ol bun, holim na pasim nek blong en, na tu mekim i slip nabaut long ol rot.
"Mi wok long traem long soim ol narapla olsem mi oraet, tasol mi no oraet," emi tok wantem ai wara.
Despla stori emi no nupla samting.
Long Papua New Guinea, genda beis vailans emi wanpla bikpla heve tru, we wanpla ripot blong United Nations long 2023 ibin soim olsem planti meri tru long kantri i save bungim vailans long han blong ol man na tu pasin blong reip long laif blong ol.
Long stat blong despla yia, Margaret Gabriel, krismas blong en 23, ibin dai bihaen long sampla man ibin holim pasim em na reipim em long wanpla setelman long Port Moresby. Prime Minista James Marape ibin tok makim despla olsem pasin nogut tru winim ol narapla pasin nogut.
Emi bin wanpla long tripla meri em oli bin kilim ol long Port Moresby long despla wik.
Lorena itok tu olsem, emi ting namel long 100 ol meri em oli save stap long ol setelman, 99 long ol isave bungim vailans.
"Ol meri isave dai, mi lukim pinis ol man isave reipim ol liklik pikinini meri, mi lukim pinis tu ol man isave paitim, na mekim ol kaen kaen pasin nogut long ol meri."
Genda beis vailans i bikpla wari long Pacific rijan wantem ol narapla heve tu
Long despla stori, ABC The Pacific Progrem, i mekim ol wok painimaut long planti kantri long save gut long ol samting we isave kamapim despla wari na ol gutpla rot blong stopim genda beis vailans long rijan.
Taem domestik vailans i wanpla bikpla heve long wold, planti ol wok painimaut isave painim olsem mak blong genda beis vailan long Pacific i winim ol narapla kantri long wold, we samting olsem 79 pasen long ol meri isave kisim vailans long laif blong olgeta insaet long sampla kantri.
Pasin oa kalsa blong pasim maus long toktok long domestik vailans long ol Pacific aelan kantri istap strong na despla i mekim ol stori yumi harim nau i stap long ples klia.
Despla i min tu olsem ol neim i senis, oli senisim tu ol narapla samting we inap soim ol pipal long despla stori bihaenim saed blong lo na blong lukim sekiuriti blong ol.
Tasol despla emi no stori blong ol meri i bagarap olgeta na ino gat strong.
The Pacific progrem iwok bung wantem wanpla tim blong ol Pacific niusmeri we oli toktok wantem ol savaiva, ol man em oli save kamapim vailans na ol laen we isave helpim ol savaiva long rijan. Ol despla niusmeri igo raon long Papua New Guinea, Fiji, Samoa na Solomon Islands.
Taem igat planti ol grup blong ol meri long Pacific na ol narapla laen iwok long mekim ol bikpla wok long daonim genda beis vailans, despla wok emi bikpla tumas, na tu pasin blong kamapim vailans isave bihaenim planti kaen kaen tingting.
Long Fiji, bikpla heve blong domestik vailans ibin kamap ples klia long mun April, taem tripla pipal ibin dai long wanpla wikend tasol bihaenim domestik vailans. Ol gavman ofisa blong Fiji ibin tokim Palaman olsem genda beis vailans i save mekim gavman i lusim seven pasen long moni blong gavman long wan wan yiar, na despla emi wankaen tu long ol narapla aelan kantri long rijan.
Asosiat Profesa Yvonne Crichton-Hill, direkta blong sosal wok prorem long Universti blong Canterbury long New Zealand, itok nogat wanpla samting tasol isave kamapim domestik vailans, tasol igat ol kaen kaen samting we isave kamapim despla heve.
Dr Crichton itok, wanpla samting we inap kamapim despla heve, em olsem ol pipal inio gat save long stretim ol kros bihaenim gutpla pasin.
"Sampla taem ol man na ol meri na ol femili ibin lukim ol vailans insaet long ol wanwan femili blong ol iet"
Ol samting olsem poveti na wari blong nogat wok, na ol kalsa we ol meri isave stap aninit long ol man insaet long ol wanwan femili isave strongim despla kaen pasin we ol man isave paitim na bagarapim ol meri.
Bihaen igat sampla narapla samting we isave helpim despla pasin blong domestik vailans isave kamap strong, olsem dringim ol strongpla dring oa alkohol tumas we oli no nap stop.
Dr Crichton-Hill itok tu olsem narapla samting we ol pipal blong ol narapla kantri ibin kam insaet long ol Pacific aelan kantri na lukautim ol tu ibin helpim ol despla wari long kamap strong.
Emi tok pasin blong "Colonisation oa ol narapla kantri ibin kisim ol Pacific aelan kantri ibin bringim tu ol tingting long ol wei em ol pipal isave lukluk long ol meri insaet long ol wanwan femili tede.
Bihaenim ol wok kempein long ol despla yiar igo pinis planti ol Pacific kantrina ol teritori i senisim na kamapim ol loa blong lukautim ol meri strongim ol loa blong givim mekimsave long ol pipal husave isave kamapim domestik vailans.
Tasol ol senis long ol loa bai no nap kamapim ol gutpla senis, sopos ol gavman ofisa olsem ol polis na ol kot ino nap bihaenim ol despla loa.
Wanpla meri long wanpla vilis long Fiji ibin tokaut long stori blong en we man blong en ibin paitim em na brukim ol tith blong en na bulut ibin pasim nek blong en.
Emi bin tokim mipla olsem emi bin ripotim man blong en long ol polis, tasol taem emi bin go bek long askim ol polis sopos oli bin bihaenim stori blong en, na oli bin tokim em olsem stori blong en ibin lus.
Long yiar 2024, wanpla wok painimaut long ol Fiji polis ofisa ibin painim olsem planti ofisa ino save bihaenim loa blong polis long noken lukluk nating long ol pipal em oli save kamapim vailans, na oli save tokim ol meri long go long poles na stretim ol wari blong ol bihaenim ol kastom pasin, na oli save harim tok tasol sopos ol meri itoktok strong long oli mas lukluk gut gen long keis blong ol.
Long PNG, Lorena ibin tokim mipla long ol wankaen wari olsem ol meri long Fiji.
Emi tok emi bin kotim man blong en long ol polis planti taem, sampla taem oli save putim em long kalabus, tasol Lorena itok planti taem ol polis ino save stretim ol wari blong en.
"Oli save tokim mi long kam bek tumora, oa mipla ino gat fiul long kar, emi tok."
Despla kaen pasin isave mekim mi wari tru, mi save ting, Loa istap long helpim mi, na emi no wok long helpim mi, olsem na blong wonem tru na mi lusim nating time blong mi.
Wanpla tokman blong Papua New Guinea polis fos, Mark Karambi tokaut olsem polis fos ibin rausim sampla polis ofisa bihaenim pasin blong domestik vailans, na polis ino laikim tru despla kaen pasin.
Mr Karambi itok tu olsem emi tru, Polis fos isave sot long planti samting long mekim wok blong en, na despla isave kamap olgeta taem long ol rural eria.
Ol Dauri oa bride prais, ol pipal husat isave bringim moni na wok blong rausim ol komplein
Long PNG, moa long 1.5 milian ol meri isave kisim taem long vailans long wan wan yiar — na ol sapot sevis isave painim i jhad stret long mekim wok blong ol long wonem planti taem oli sot long ol samting we oli ken iusim long mekim wok blong ol.
Antap long despla pasin we ol man isave bosim sidaon long ol wanwan femili long ples, isave bihaenim ol lotu oa kristianiti em ol laen blong ol narapla kantri ibin bringim taem oli bin kisim na lukautim ol kantri long rijan.
Sampla man long PNG isave baem ol meri wantem bride prais igo long ol femili blong ol meri taem oli marit, despla i min olsem ol meri ino nap ronowei long man husat iwok long paitim na bagarapim ol long wonem ol man i baem ol pinis.
Lorena itok ol polis oa megistret isave tokim ol meri long go bek long ol man blong ol long wonem ol man i baem ol pinis.
Na oli go bek na bihaen oli dai----despla kaen pasin iwok long kamap long planti ol meri, emi tok.
Wanpla wok painimaut em laen blong UN Women ibin mekim long 2020 ibin painim olsem ol polis isave tokim ol meri long go na tok olsem laen blong ol ino gat ol samting long helpim ol meri husat iwok long bungim vailans.
Tasol emi tok emi tru, polis isave wok olsem namel laen long toktok na stretim ol trabal we ol man isave mekim insaet long ol marit, sopos ol man i baem ol meri oa bride prais, emi tok, bride prais emi no loa, domestik vailans emi loa.
Long Honiara, biktaon blong Solomon Islands, mipla ibin lusim wanpla dei wantem tupla polis meri ofisa husat isave wok wantem domestik vailans ofis----bride prais em wanpla bikpla samting long kastom long hap tu.
Konstabal Leah Adi, ibin tokim mipla olsem sampla man isave ting olsem bikos oli baem bride prais oli gat rait long mekim wonem samting oli laikim.
Long ai blong loa, maski sopos yu baem bride prais, man ino gat rait long paitim nating na bagarapim meri blong en. Emi tok.
Tupla namel long tripla meri long Solomon Islands isave bungim vailans long ol man blong ol, na 63 pasen long ol man isave ting olsem emi oraet long paitim ol meri sopos oli bilip olsem ol meri i ino mekim gut ol samting.
Ol despla polis meri ofisa i pilim olsem wok blong ol emi had tumas.
"Ol man isave lukim olsem oli gat kastom we oli bilip olsem ol meri isave rong na ol meri imas respektim ol man blong ol na noken hatim bel blong ol" Leah itok.
Aninit long kaen pasin we ol man isave go pas long ol femili, ol wonem kaen tingting em ol man oa papa blong haus itoktok long en, em bai yumi mas bihaenim tasol.
Long Solomon Islands, mipla ibin joinim domestic vailans unit long Honiara polis stesin long wanpla wok blong bringim wanpla toksave long wanpla man husat i save paitim na bagarapim meri blong en.
Tasol ol polis ino bin painim despla man, long wonem oli nogat wanpla ples tasol oa adres we em i save stap long en.
Konstabal Adi ibin tokim mipla olsem, taem ol polis iken givim toksave long ol man long noken lukim na toktok wantem ol meri em oli paitim na bagarapim ol, inap long 21 ol dei, planti taem ol despla meri isave go bek long polis stesin na rausim ol toktok blong ol, na planti taem, desla isave kamap bihaeim moni.
"Sopos man isave wok na bringim moni igo long femili, na sopos oli no stap wantem 21 ol dei, oraet husat bai bringim moni igo long femili?"
'Emi bin leit na mi bin spak'
Ol bikpla wok blong tok klia long heve blong domestik vailans long Pacific rijan nau iwok long lukim ol man husat isave kamapim vailans agensim ol meri nau iwok long kamapim ol gutpla senis.
Long Samoa, mipla ibin bungim wanpla man em kot ibin odarim em long stap insaet long wanpla bung we ol man blong kamapim vailans oa Samoa Victim Support Group's (SVSG) ibin stap long en.
Benny* itok wanpla nait em na meri blong en ibin wok long kros.
Emi tok, time ibin stap olsem nain kilok long nait, na mi bin askim meri blong mi long mekim wanpla samting na emi no bin laik harim tok blong mi na bihaen despla trabalk ibin kamap.
Benny itok emi bin paitim meri blong en, na susa blong en iet ibin ripotim em igo long ol polis.
Emi tok despla progrem ibin helpim em gut tru na nau emi no save dring oa spak moa.
Emi tok pasin blong vailans istap long olgeta hap blong Samoa----wanpla wok painimaut i tok olsem 90 pasen long ol vailans long ol femili long kantri, oli no save tokim ol polis long en, na planti pipal isave bilip na ting olsem poasin blong domestik vailans emi oraet.
Mipla ibin toktok wantem ol savaiva long ol Pacific aelan kantri husat ibin tok olsem ol despla kaen ma we oli no save toktok tumas long ol kaen vailans em ol man isave mekim, na long wankaen taem oli save tok olsem ol kaen wari blong stress oa tingting na wari tumas long ol samting, heve blong sot long moni, na dring tumas isave mekim ol long kamapim vailans.
"Ol kros na fait isave kamap long wonem ol marit man na meri ino save wok bung wantem, na planti taem we wanpla long tupla ya isave wok had tru long kisim planti moni long sapotim ol pikinini blong ol."
Ol gutpla senis iwok long kamap isi isi tru
Dr Crichton-Hill itok ol wok blong stopim genda beis vailans long Pacific rijan imas luksave na bihaenim ol tingting na laik blong ol pipal blong Pacific.
Ol Pacific pipal isave stap bung wantem, we oli save luksave long ol femili na tu oli save luksave long ol samting we ol pipal long komiuniti i nidim....na ol pasin na bilip blong ol narapla pipal arasaet long rijan ino save wok gut.
Emi tok ol wok painimaut i soim olsem pasin blong ol indiginis pipal isave luksave na respektim wanpla narapla insaet long ol komiuniti, pasin blong daonim ol iet iken kamap olsem ol strongpla wok, na tingting na save blong ol savaiva imas kamap olsem rot we oli ken bihaenim long stopim genda beis vailans.
Long Suva, biktaon blong Fiji, mipla ibin bungim Lavenia Tuitabu, wanpla kaunsila wantem Fiji Women's Crisis Senta.
La — olsem planti pipal save kolim em— itok klia olsem senta isave kisim 50pla meri long wan wan wik, em oli save kam blong kisim help oa ples blong stap long en bihaenim vailans long ples blong ol iet.
Emi save go long ol vilis we ol meri isave gat planti heve tru, olsem oli no nap painim helpim klostu long ol ples we oli stap long en na tu emi save had tumas long lusim man husat isave paitim na bagarapim meri.
Long planti ples kalsa long Pasifik, ol i ting em i tambu long ol manmeri i painim helpim long ol ausait lain, o lo, long stretim ol hevi bilong famili — tasol wok bilong La na lain bilong em i wok long kamapim gutpela samting.
Mipela i bin raun wantaim La i go long wanpela ples we tim bilong em i bin mekim ol sesen pinis. Long wanpela bung long haus bung bilong ples, maski em i klia olsem i gat hevi i stap yet, planti i tokim mipela long ol gutpela senis ol i bin bungim.
Wanpela meri bilong Fiji i tok olsem man bilong em i stat long mekim ol wok bilong haus, em samting ol man bilong ples i save lusim long ol meri long mekim.
A village elder agreed — saying he "noticed men actively doing chores traditionally done by women… even I now join my wife when she goes fishing — something I never did before."
Wanpela elda bilong ples i wanbel — na em i tok em i "lukim ol man i wok long mekim ol wok we ol meri i save mekim... maski mi nau i save joinim meri bilong mi taim em i go painim pis — em samting mi no bin mekim bipo."
Long Samoa — SVSG i makim ol manmeri bilong ples husat i ken helpim ol viktim long putim polis ripot o kisim ol sevis long fran lain.
Despla ol wok we oli bihaenim ol pasin blong ol kantri we i lukluk long sidaon long ples, we Antap long despla ol man isave baem ol meri wantem bride prais igo long ol femilki blong ol meri taem oli marit, despla i min olsem ol meri ino nap ronowei long man husat iwok long paitim na bagarapim ol long wonem ol man i baem ol pinis.
"Homegrown responses with women taking the lead are really important," she says.
But as most organisations have told us, the resourcing required to meet the needs of all communities is not currently available to them.
Long PNG, Lorena i statim wok pinis olsem wanpla voluntia long helpim ol meri savaivas insaet long komiunti blong en iet, na emi tok despla wok i helpim em gut long lus tingting liklik long bikpla wari we emi bin lukim.
Taem mi save toktok wantem ol, mi save lus tingting long ol wari blong mi, emi tok.
"Taem mi save go long ol komiuniti , mi save lukim ol meri isave bungim despla kaen wari, na mi save tok, Okay mi no wanpla tasol mi save kisim taem long vailans, olsem na mi save tokim ol olsem mi bin save bungim tu ol despla kaen wari, na mi save strongim ol na sapotim ol.
Tasol wankaen olsem ol narapla meri mipla itoktok wantem ol, emi tok emi laik lukim planti moa helpim iken kamap long ol meri long olgeta Pacific aelan kantri, bai oli no nap go painim helpim na sapot moa.
Read the story in English.
Lukim stori blong domestik vailans long The Pacific hia long iView oa long YouTube.
Kredit
- Ol ripot: Belinda Kora in Papua New Guinea, Lice Movono & Gabriella Marchant in Fiji, Adel Fruean in Samoa & Chrisnrita Aumanu-Leong in Solomon Islands
- Potos: Andrew Kutan & Darrell Toll (Papua New Guinea), Gabriella Marchant, Sairusi Tabualuma & Kurt Petersen (Fiji), Arran Rogers (Samoa), Chrisnrita Aumanu-Leong (Solomon Islands) & Nick McLean (New Zealand).
- Piksa na Grafik: Jarrod Fankhauser
- Ol trenslesen: Caroline Tiriman na Sam Seke
- Dijitel Produsa na Edita: Steven Viney
- The Pacific Produsa: Sean Mantesso
*Mipla i senisim ol neim na senisim tu ol narapla samting we inap soim ol pipal long despla stori bihaenim saed blong lo na blong lukim sekiuriti blong ol.